Piše: Branimir Bradarić Zagrebački muftija Aziz ef. Hasanović, koji je od prošle godine i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, jedan je od onih vjerskih poglavara koji se odmah nakon poplava u županjskoj Posavini stavio na raspolaganje. Vrlo brzo, čim su to uvjeti na terenu i dozvolili, Mešihat je obećanja proveo u djelo. Muftija Hasanović bio je taj koji je nakon viđene katastrofe na terenu, u suradnji s Hrvatskom vojskom i Općinom Gunja, pokrenuo javnu kuhinju, koja je smještena u prostorima tamošnjeg Islamskog centra. Simbolično, počela je raditi prvoga dana ramazana.

• Kako se došlo na ideju pokretanja javne kuhinje u Gunji?

-  Prvim mojim posjetom poplavljenim područjima vidjeli smo što je neophodno učiniti da ljudi mogu nesmetano pristupiti obnovi svojih kuća. Mislim da je otvaranje javne kuhinje velika pomoć i da će umnogome ubrzati normalizaciju života ovdje. To nam je bio prioritet i prvi je poduhvat povratka i obnove u Gunji.

• Koliko dugo će javna kuhinja egzistirati u Gunji?

- Bit ćemo ovdje koliko god to bude potrebno. Nismo se ograničili na godinu, dvije ili tri. Želimo pomoći ljudima da stanu na svoje noge. Ovdje je velika uloga i Hrvatske vojske, jedna od ključnih. Otvaranjem javne kuhinje Islamska zajednica pokazala je opredijeljenost u konkretnom pomaganju. Ovdje će topli obrok moći dobiti svi, bez obzira na vjeru ili naciju.

• Ima li Mešihat još nekih sličnih planova?

- Svakako, sve se mora napraviti. Zajedno s Općinom, poticat ćemo obnovu infrastrukture, stočnoga fonda, alata i mašina potrebnih za obradu zemlje... Naše trajno opredjeljenje je biti u službi naroda i svih napaćenih. Doveli smo u Gunju i više veleposlanika, koje, također, želimo animirati da sa svojim vladama vide kako se i oni mogu uključiti u pomoć stradalim područjima. Zadaća svih nas je da sačuvamo dignitet i dostojanstvo tih ljudi.

• Koliko građana islamske vjeroispovijesti danas živi u hrvatskoj i Gunji?

- Do Domovinskog rata u Hrvatskoj je živjelo gotovo 100.000 građana islamske vjeroispovijesti. Danas je to nekih 63.000, s tim da najveći broj muslimana živi u Zagrebu. Gunja je specifična po tome što u tom mjestu procentualno, oko 35 posto, živi najveći broj muslimana i što ovdje imamo najstariju džamiju u Hrvatskoj.

• Jeste li zadovoljni položajem građana islamske vjeroispovijesti u Hrvatskoj?

- Jesmo. Islamska zajednica je s Vladom Hrvatske tijekom 2002. godine potpisala Ugovor o specifičnim odnosima, kojima su definirana prava i obveze obje strane. To je jedan od najboljih modela rješavanja pitanja muslimana u Europskoj uniji. To je velika stvar i smatramo taj ugovor jednim od "izvoznih" proizvoda Hrvatske kako se zadovoljavaju potrebe pripadnika islamske zajednice, a, isto tako, taj ugovor može biti primjer na koji način se mogu zaštititi prava kršćanskih zajednica u islamskom svijetu. Hrvatska je uspjela na iznimno kvalitetan način riješiti pitanje vjerskih zajednica, što neke veće i bogatije zemlje nisu uspjele niti do danas.

• Kako ste zadovoljni odnosima s Katoličkom crkvom?

- Odnosi su vrlo dobri. Dijelimo isti životni prostor, sudbinu, ali i probleme. Često se čujemo ili se vidimo i razgovaramo. Ipak, ima nekih različitih pogleda na određene pojavnosti. Međutim, do sada smo uvijek pronalazili načina da prevladamo sve izazove.

• Je li jedan od tih različitih pogleda i istup sisačkog biskupa Vlade Košića, koji je za Darija Kordića, osuđenog ratnog zločinca za zločine počinjene u Ahmićima 1993. godine, rekao da nije zločinac, nego moralna veličina?

- Moram priznati da sam zatečen istupom biskupa Košića, kojega poznajem od prije i s kojim sam surađivao. Uostalom, on je i na čelu Vijeća za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije. Stoga sam i zatečen da baš on istupi u javnost na takav način. Poslije tog događaja zatražio sam očitovanje i od vatikanskog nuncija - radi li se o općem stajalištu Katoličke crkve ili nekakvom pojedinačnom istupu.

• Jeste li dobili odgovor?

- Odgovorili su mi da se ne radi o stajalištu Crkve, nego o stajalištu biskupa Košića. Sada ćemo vidjeti što će povodom svega toga poduzeti Hrvatska biskupska konferencija, ali i sam Vatikan.

• Hoćete li poduzimati još kakve korake? Pisalo se da ćete tražiti smjenu biskupa Košića...

- U našim kompetencijama nije da možemo tražiti smjenu, ali svakako ćemo na prvom međusobnom susretu istup biskupa Košića staviti na dnevni red. Upućen je i prosvjed vatikanskom nunciju iz Sarajeva, s upitom jesu li takve izjave prikladne za jednoga biskupa. Poznavajući strukturu Katoličke crkve i opredjeljenje pape Franje, s kojim sam se nedavno susreo i koji poziva na oprost i zajedničko življenje, čini se da to nije na tom tragu. Mi ne odgovaramo za postupke drugih ljudi, ali se ne slažemo.

• Hoćete li o toj temi razgovarati i s kardinalom Josipom Bozanićem?

- Svakako. Želimo čuti i njegovo stajalište i mišljenje. U svakom slučaju, istup biskupa Košića ne bi smio ugroziti naše kvalitetne odnose. Uostalom, u prošlosti smo imali i težih situacija u odnosima između Bošnjaka i Hrvata s kojima smo se suočavali i uvijek se nalazilo neko rješenje. Bilo je dosta mudrosti kardinala Kuharića i imama Ševke ef. Omerbašića. I sada nema druge nego sjesti i naći neko rješenje.

I

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zagrebacki-muftija-biskup-kosic-ne-prenosi-stajaliste-crkve